Sveti Josip Radnik, zaštitnik hrvatskog naroda

osobno Lili Benčik

Danas slavimo Svetog Josipa radnika, zaručnika Blažene Djevice Marije i zaštitnika hrvatskog naroda!

Molimo ga za slogu, mir i ljubav u našoj obitelji i našem narodu!

Josipu iz Nazareta pripadaju u katoličkome kalendaru dva nadnevka: 19. ožujka, kada slavimo glavni blagdan ovoga svetca, i 1. svibnja, kada je spomendan svetoga Josipa Radnika.

Papa Pio XII. uveo je u crkvenu godinu blagdan svetog Josipa Radnika 1955. godine i odredio da se taj blagdan slavi 1. svibnja, na Praznik rada, to zato što je ovaj nadnevak, kako reče Papa Pio XII., ″svijet rada izabrao kao svoj praznik″. Podsjetimo  da je 1889. na Prvome kongresu takozvane Druge internacionale odlučeno da će 1. svibnja biti svjetskim praznikom svekolikoga rada i radništva.

Štovanje sv. Josipa započelo je oko 850. godine kao zaštitnika bolesnih i umirućih te uzoru obiteljskog života. U sjevernu Hrvatsku ovaj običaj donijeli su isusovci u 17. stoljeću.

9 .i 10. lipnja 1687. godine Hrvatski je Sabor izabrao svetog Josipa za nebeskog zaštitnika Hrvatskog Kraljevstva, odnosno hrvatskog naroda. U Protokolu Hrvatskog Sabora od 9. i 10. 6. 1687. godine nalazi se na latinskom jeziku ovaj tekst:

“Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni hranitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran.”

Svijest o tome da je sv. Josip zaštitnik Hrvatske nije osobito zaživjela u narodu, ali na to podsjeća u svom pismo iz 1940. godine nadbiskup Alojzije Stepinac koji blagdan sv. Josipa uzdiže na zapovjedni blagdan za sve biskupije Kraljevine Jugoslavije.

Na sveca ponovo podsjećaju hrvatski biskupi 1972. godine na zasjedanju u Splitu koji naglašavaju da je odluka Sabora iz 1687. godine i dalje na snazi jer sv. Josip nije zaštitnik nekog apstraktnog Hrvatskog kraljevstva nego cijelog hrvatskog naroda.

Kao trajan spomen na  saborsku odluku iz 1687. godine , 14. srpnja 2008., na ulazu u Hrvatski sabor postavljen je reljef sv. Josipa, rad kipara Šime Vulasa.

Nacionalno svetište svetoga Josipa nalazi se na Dubovcu u Karlovcu.

Udruga KRIŽ organizirala je posjet Nacionalnom svetištu Svetog Josipa u Karlovcu u sklopu hodočašća 10.veljače na Stepinčevo u Krašić.

Lili Benčik/bloghrvatskonebo

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)